Naša riba.

Zlatovčica potječe iz istočnog dijela Sjeverne Amerike. Ima tamno tijelo sa svijetlim i crvenim pjegama. Na leđima se vide vijugave šare, a donje peraje imaju bijele rubove. Rep je gotovo ravno završen. Nije domaća vrsta u slivu Neretve.

Mekousna pastrmka živi u Neretvi i još nekoliko rijeka koje pripadaju jadranskom slivu. Prepoznaje se po mekanim usnama i malim ustima. Tijelo joj ima tamne i crvenkaste tačke. Živi u hladnoj vodi i uglavnom se hrani sitnim vodenim životinjama. Za njen opstanak važno je čuvati rijeke od prepreka, unošenja drugih vrsta i prekomjernog izlova.

Glavatica se u stručnim izvorima navodi i za sliv Neretve. Ima izduženo tijelo, veliku glavu i tamne šare nalik mramoru. Šare se razlikuju od ribe do ribe. Živi u hladnoj, čistoj vodi, a veće jedinke hrane se i drugim ribama. Fotografija sama nije dovoljna da potvrdi genetsko porijeklo neretvanskih populacija.

Kalifornijska pastrmka potječe iz Sjeverne Amerike. U Bosnu i Hercegovinu unesena je radi uzgoja i poribljavanja. Prepoznaje se po ružičastoj pruzi i tamnim pjegama na tijelu i repu. Hrani se insektima, drugim sitnim životinjama, ikrom i manjim ribama. U slivu Neretve je unesena vrsta, a njen uzgoj u BiH ima dugu historiju.

Potočna pastrmka prepoznatljiva je po tamnim i crvenim pjegama, često obrubljenim svjetlijim prstenovima. Boja tijela varira od srebrnkaste do maslinastosmeđe, uz svjetliji trbuh. Naseljava hladne, čiste vode bogate kisikom, a hrani se vodenim insektima i drugim sitnim životinjama; veće jedinke love i manje ribe.